Tri posto više gostiju u Hrvatskoj u prvih sedam mjeseci
Prema prvim službenim podacima sustava eVisitor koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim kapacitetima te prema podacima sustava eCrew koji sadrži turistički promet nautičkog čartera, u Hrvatskoj je tijekom 2016. godine ostvareno 16,3 milijuna dolazaka i 91,3 milijuna noćenja! Navedeni rezultat predstavlja oko 11 milijuna više ostvarenih noćenja u odnosu na 2015. godinu. Analizirajući samo podatke sustava eVisitor, u Hrvatskoj je boravilo 15 milijuna i 828 tisuća gostiju (14 milijuna stranih) koji su ukupno ostvarili 88 milijuna i 223 tisuće noćenja (78 milijuna stranih noćenja), dok je u nautičkom čarteru od 1. siječnja do 28. prosinca ostvareno 444.456 dolazaka i 3.056.901 noćenja. Zadovoljstvo ostvarenim rezultatima izrazili su ministar turizma Gari Cappelli i direktor Glavnog ureda HTZ-a Ratomir Ivičić.
„Realizirani turistički promet predstavlja izvrstan rezultat koji je svakako posljedica dobrog rada privatnog, ali i javnog sektora, odnosno sinergije u svim aktivnostima, povećanju investicija te dobrih marketinških aktivnosti. Sljedeće godine očekujemo produljenje sezone i povećanje turističke potrošnje uzimajući u obzir razvoj novih proizvoda i izgradnju novih hotelskih kapaciteta u iznosu 800 milijuna eura “, naglasio je ministar Cappelli. S ministrom se složio i direktor Ivičić koji je poručio da rezultati ostvareni u ovoj godini za hrvatski turistički sektor predstavljaju velik izazov u narednoj godini u kojoj je temeljni cilj zadržavanje trendova rasta. „Svake godine igramo novo prvenstvo, sa novom taktikom, s ciljem da pobjedimo konkurente. Hrvatski turizam iz godine u godinu ostvaruje poraste turističkog prometa, a da bi navedeni trend zadržali moramo svoju ponudu i aktivnosti širiti na cijelu godinu obzirom da smo u samoj špici sezone, posebice u hotelskom segmentu, gotovo u potpunosti popunjeni“, zaključio je direktor Ivičić.
Ako gledamo turistički promet iz sustava eVisitor po županijama, najviše noćenja ostvareno je u Istarskoj županiji (25 milijuna), Primorsko-goranskoj županiji (17 milijuna), Splitsko-dalmatinskoj županiji (16 milijuna), Zadarskoj županiji (11 milijuna), Dubrovačko-neretvanskoj županiji (8,73 milijuna), Šibensko-kninskoj (6 milijuna) i Ličko-senjskoj (2.8 milijuna). Na kontinentu je u gradu Zagrebu ostvareno 1,9 milijuna noćenja, a od kontinentalnih županija Karlovačka županija nosi najviše noćenja (471 tisuću). Promatrajući turistički promet ostvaren na razini destinacija, najviše noćenja u 2016. godini bilježimo u Dubrovniku, a zatim u Rovinju, Poreču, Medulinu, Umagu, Malom Lošinju, Crikvenici, Funtani, Zagrebu te u Novalji.
I ove je godine najviše dolazaka i noćenja ostvareno s tržišta Njemačke, nakon koje slijede gosti iz Slovenije, Austrije, Italije, Poljske, Češke, Ujedinjene Kraljevine, Slovačke, Nizozemske te Mađarske. U segmentu smještaja, najviše noćenja u hotelima su ostvarili gosti iz Njemačke, Austrije i Ujedinjene Kraljevine, dok su u kampovima najviše noćenja ostvarili gosti iz Njemačke, Slovenije i Nizozemske, odnosno gosti iz Njemačke, Poljske i Češke koji su ostvarili najviše noćenja u dok obiteljskom smještaju.
U prosincu najviše noćenja ostvareno u Zagrebu
Prema podacima sustava eVisitor, u razdoblju 1. do 28. prosinca u Hrvatskoj je ostvareno 249.529 dolazaka i 495.437 noćenja, od čega je 83 tisuće dolazaka domaćih gostiju koji su ostvarili gotovo 200 tisuća noćenja. Tijekom prosinca najviše se turista odmaralo u Zagrebu, Dubrovniku, Opatiji, Splitu, Zadru, Rovinju, Poreču, Rijeci, Puli i Vodicama. Najviše gostiju stiglo je iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, Austrije, Njemačke, Koreje, Srbije, SAD-a i Ujedinjene Kraljevine. U hotelima su najviše noćenja ostvarili gosti iz Slovenije, Italije i Austrije, dok je u privatnom smještaju najviše noćenja ostvareno iz BiH, Italije i Njemačke.
Najviše noćenja u prosincu ostvaruje Grad Zagreb (137 tisuća), a zatim slijede Primorsko-goranska županija (75 tisuća), Istarska županija (63 tisuće), Splitsko-dalmatinska županija (44 tisuće), Dubrovačko-neretvanska županija (40 tisuća), Zadarska županija (30 tisuća), Krapinsko-zagorska županija (17 tisuća)….
