Materra i Priora - nova hedonistička oaza u Slavoniji povezuje zdravstveni i poslovni turizam
Prošle sezone strani su turisti u Hrvatskoj ostavili više od šest milijardi kuna, a od toga su na medicinske usluge potrošili manje od 0,5 posto. Ova minimalna svota mogla bi biti daleko veća s obzirom na to da Hrvatska ima veliki potencijal u obliku medicinskih kapaciteta i kadrova.
Medicinski turizam sve je češći izvor prihoda zemalja diljem svijeta, a u Hrvatskoj ga pokušava aktualizirati Udruga za razvoj medicinskog turizma. Pored onog što već nudi, Hrvatska bi, mogla ponuditi i svoj medicinski kadar, te uz mala ulaganja ostvariti popriličnu korist. No, nije sve ni približno tako lako.
- Moramo realno sagledati koje turiste možemo očekivati. Nije dovoljno ponuditi samo noćni život. Moramo imati na umu što je važno jednom 70-godišnjaku ako dođe na odmor i “zašteka” mu srce - ističe dr.sc. Miljenko Bura, predsjednik Udruge za razvoj medicinskog turizma.
Medicinski kadar
Najprije bi, ipak, trebalo poraditi na zdravstvenoj zaštiti turista, odnosno pružiti adekvatnu zdravstvenu skrb svako, a iz toga se može razviti, ističe Bura, medicinski turizam.
- Turisti koji imaju novac, dolaze često izvan sezone, a kako su to uglavnom osobe treće životne dobi, njima treba adekvatna zdravstvena srkb - kaže Bura, te dodaje kako za takve turiste, ali i ostale, važnu ulogu može odigrati medicinski wellness.
Dok wellness centara u državi ne nedostaje, činjenica je da u tim ustanovama nedostaje medicinskog kadra. Naime, uz mala ulaganja u osobe s medicinskim znanjima umjesto terapeuta sa završenim tečajevima, wellness centri mogli bi pružiti kvalitetnu uslugu pod medicinskim nadzorom, kakva je nužna posebno kod starijih turista. Upravo su oni sve izgledniji posjetitelji s obzirom na statističko starenje svjetske populacije, te činjenicu da je ova populacija inozemnih turista često dobrostojeća.
Podaci o postotku dobiti ostvarene zasebno od stomatoloških usluga strancima, estetskih operacija, te ostalih usluga poput ortopedskih za Hrvatsku nisu poznati.
Nismo priznati
- Mi još uvijek nismo priznati kao takva destinacija, pa se ljudi još uvijek javljaju individualno - govori Miljenko Bura.
Iako se točne brojke ne znaju, stručnjaci procjenjuju da 40 posto svih zdrastvenih intervencija na koje stranci dolaze u Lijepu Našu otpada na stomatološke usluge, a zatim sljede estetske operacije.
- Tridesetak posto svih naših operacija otpada na strance, a najčešće dolaze operirati nos i grudi, te na faceliftinge, što i ne ćudi jer su cijene naših usluga jeftinije, a usluga je na visokom nivou ističe estetski kirurg dr. Dinko Tončić.
No kako to biva - mi smo jeftiniji od Europe, ali Srbija lakše korača naprijed pa od medicinskog turizma ubire dobru zaradu!
