UPUHH: Zaključci XVII Kongresa hotelijera

"Ambicija nam je bila usmjeriti pozornost na važnost primjene inovacija usmjerenih na jačanje konkurentnosti nacionalnog turizma. U posljednje vrijeme je upravo konkurentnost u turizmu tema koja zaokuplja stručnu javnost dok je između ostalog i glavni cilj Strategije razvoja turizma upravo povećanje konkurentnosti.

Prvi dan održavanja Kongresa, upravo kroz rasprave o konkurentnosti imali smo prigodu s jedne strane usmjeriti se na uvođenje inovacija i inovativnih tehnologija te povećanje znanja i razumijevanja na razini sektora a s druge je smo se morali dotaknuti se i uvjeta poslovanja i nužnosti stvaranja jasnog ekonomskog i pravnog okvira za daljnji rast i razvoj nacionalnog turizma.

I ove godine smo suočeni sa činjenicom da je iza nas još jedna „rekordna“ turistička sezona. Rekordi naravno proizlaze isključivo iz fizičkih pokazatelja bez dubinskog sagledavanja stanja u sektoru, posebno u hotelijerstvu koje je „kičma“ nacionalnog turizma.

Analize nam pokazuju da nemamo previše razloga za zadovoljstvo. U prvih 9 mjeseci ove godine svjedočimo negativnim trendovima kod hotelijera: - Dani otvorenosti su smanjeni za 3% (kontinuirano nam se skraćuje sezona) - Ostvarena noćenja su u padu za 1,08%  - Kao direktna posljedica skraćivanja dana otvorenosti porasla je prosječna cijena za 2,8% što dovodi do - Rasta prihoda od 1,88%, međutim - Relativni udio bruto operativne dobiti i EBITD-e je u padu u odnosu na prošlu godinu

Iz rezultata proizlazi da smo ove godine vodili “borbu” kako bi osigurali STAGNACIJU. Financijski rezultati su prividno stabilni (ukoliko možemo stagnaciju nazvati stabilnom), međutim obzirom na nastavak teških uvjeta poslovanja s porastom svih cijena i imputa, poreznu presiju, nedostatak investicija u nove proizvode i atrakcije, štednju vezanu uz ulaganje u zaposlenike i edukaciju, smanjenje prodajnih cijena i ostale probleme pitanje je kako će izgledati krajnji financijski rezultat tvrtki i cijelog turizma i možemo li s tim biti zadovoljni. Posebno je važno ovaj rezultat sagledavati na dugi rok.

Ponovno svjedočimo pomanjkanju razine znanja i razumijevanja i na razini javnog sektora kroz čije poteze je naš sektor ponovno doveden na začelje lista konkurentnosti turističkih zemalja u europi i svijetu. Raspon između očekivanja od turizma u nacionalnom gospodarstvu i onoga što se u njega ulaže, se ponovno širi i ostavlja prostor za isključivo za stagnaciju odnosno dugoročno pad. Usprkos tome što je Hrvatska kao destinacija sve poželjnija i popularnija, ne uspijeva ostvariti adekvatni rast dok investitorima još uvijek nismo privlačni. Propuštaju se prilike koje će se u budućnosti teško nadoknađivati zbog daleko dinamičnijeg razvoja turizma u konkurentnim zemljama.

Ključne teze: - Turizam je za hrvatsku ekonomiju od izrazito velikog i rastućeg značaja. - Hrvatska konkurentnost u svjetskom turizmu je niska. - Turizam je grana gospodarstva koja ima veliki neiskorišteni potencijal za ulaganja i rast.  - Moramo nastaviti napore da privučemo velika ulaganja u turizam. Svaka zemlja koja je usmjerena na razvoj turizma donosi poticajne mjere za investitore jer su svi direktni i indirektni efekti turizma u funkciji rasta investicija, prihoda i zaposlenosti.  Upravo su stabilni uvjeti poslovanja i razina poreznih davanja osnova za privlačenje i zadržavanje investitora .

Međutim: Efekti povećanja međustope PDV-a na 13% na smještaj i ugostiteljstvo su izrazito negativni za razvoj turizma, ulaganja, zaposlenost i proračun.  Kratkoročni efekti povećanja stope PDV-a znatno otežavaju poslovanje u 2014. godini. Eventualno uvođenje porezan na nekretnine u formi i obliku kako je prezentiran javnosti dovesti će do katastrofalnih posljedica za nacionalni turizam i hotelijerstvo.

UPUHH predlaže da Vlada Republike Hrvatske od 1. siječnja 2015. godine primijeni međustopu PDV-a od 5% na usluge smještaja u turističkim objektima. Analiza koju je na temelju podataka svojih članica izradila Udruga, pokazuje da bi ta promjena dovela do ključnih pozitivnih učinaka na turizam i hrvatsko gospodarstvo:

- Smanjenje stope PDV-a na smještaj rasteretilo bi turizam za oko 550 do 600 milijuna kuna godišnje - Istovremeno bi se stvorio prostor za nova ulaganja na razini od oko 2,5 milijarde kuna godišnje ili gotovo 15 milijardi kuna do 2020. Godine - Prema procjenama, već u 2017. godini godišnji rast prihoda od smještaja turističkih tvrtki dosegao bi 15% - Do 2020. godine turističke tvrtke bi stvorile oko 10 milijardi kuna dodatnih prihoda od smještaja, od čega čak 2 milijarde kuna otpada na troškove rada, odnosno plaće novozaposlenih. To je ekvivalent 11,000 novih radnih mjesta do 2020. Godine - Od 15 milijardi kuna novih investicija, oko 6 milijardi kuna se odnosi na troškove rada novozaposlenih u građevinskom sektoru

Stopa PDV-a na usluge smještaja povećana je u 2014. godini sa 10 na 13%, čime je dodatno ugrožena Hrvatska kao destinacija i razina investicija u turizmu. Hrvatska trenutno ima najvišu stopu PDV-a na usluge smještaja od svih mediteranskih zemalja. Visoka stopa poreza na potrošnju za posljedicu ima stagnaciju razvoja, jer će turističkim tvrtkama samo u ovoj godini odnijeti oko 250 milijuna kuna koje bi se uz potporu banaka mogle pretočiti u investicije u nove turističke sadržaje, vrijedne milijardu kuna. To je novac kojim bi se moglo izgraditi desetak hotela od 150 soba. U sljedećih pet godina to je ukupno 6 milijardi kuna investicija manje. S druge strane, ne postoji bojazan da bi smanjena stopa PDV-a na usluge smještaja dugoročno negativno utjecala na proračun, što uostalom pokazuje i primjer Grčke. Premda bi smanjenje PDV-a kratkoročno smanjilo priljev u proračun, istovremeno bi po osnovi poreza i doprinosa na troškove rada u građevinskom sektoru državna blagajna uprihodovala 450 milijuna kuna već u prvoj godini intenzivnih ulaganja, dok bi u razdoblju do 2020. godine novozaposleni u turizmu i građevinskom sektoru doprinijeli više od 4 milijarde kuna u javni sektor preko poreza i doprinosa na plaće. Također, država bi smanjila rashode po osnovi naknada za nezaposlene za više od 20,000 ljudi do 2020. godine.

Novi prihodi i investicije u hotelijerstvu pokrenuli bi gospodarski rast i u drugim djelatnostima kao što su ugostiteljstvo, poljoprivreda, prehrambena industrija i transport. Sve te aktivnosti dodatno bi osnažile priljeve u državni proračun po osnovi PDV-a i ostalih poreza, što u analizi nije uzeto u obzir.

Drugi dan kongresa prošao je u predstavljanju projekata hotelijerima na kojima UPUHH surađuje sa međunarodnim partnerima. Braća Hoeh s dr.sc. Lindom Juraković i Jerkom Sladoljevim  predstavili su projekt certificiranja TOP hotels Hrvatska-ocjenjivanje i kontrola kvalitete hrvatskih hotelskih kuća.  S ciljem promocije hrvatskog hotelskih kapaciteta  na kineskom tržištu predstavljen je projekt Welcome Chinese standards koji će omogućiti hrvatskim hotelskim tvrtkama prezentaciju i promotivnu zastupljenost na najbrže rastućem svjetskom tržištu NR Kini.  Kao poslastica za kraj, svjetski poznati Marketing i PR stručnjak, dr.Luiz Moutinho, jedan od glavnih predavača bledske škole, održao je uvodno predavanje predstavivši novi program renomirane škole IEDC BLED-Napredni menadžment u turizmu, koja otvara svoja vrata po prvi puta u Hrvatskoj u Termama Tuhelj.

I ove godine godišnji Kongres hotelijera polučio je uspjeh prezentirajući svjetske trendove u inovacijama napredne informatičke tehnologije, kao i novine najuspješnijih Turističkih zajednica u kreiranju i implementaciji turističkih proizvoda namijenjenih hotelijerima."

Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske