Usvojena Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine

Na 75. sjednici, održanoj 6. veljače 2013., Vlada RH je usvojila Strategiju razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine, dokument koji definira turističku budućnost naše zemlje te predstavlja putokaz za snažniji razvoj turizma svih hrvatskih krajeva u narednih osam godina. Riječ je i o dokumentu koji precizno definira smjernice za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma na međunarodnom tržištu, daje jasne naputke za pokretanje investicija u sektoru te će ujedno biti i osnova za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije.

Glavni razvojni cilj Strategije je ulazak Hrvatske u vodećih 20 turistički najkonkurentnijih  zemalja svijeta, a naša bi zemlja 2020. godine, prema definiranoj viziji, trebala biti „globalno prepoznatljiva turistička destinacija, konkurentna i atraktivna za investicije, koja stvara radna mjesta i na održiv način upravlja razvojem na svom cjelokupnom prostoru, njeguje kulturu kvalitete, a svojim gostima tijekom cijele godine pruža gostoljubivost, sigurnost i jedinstvenu raznovrsnost autentičnih sadržaja i doživljaja“.

„S obzirom na važnost turizma za nacionalno gospodarstvo te naše opredjeljenje za upravljanjem vlastitom turističkom budućnošću, smatram da je 'Strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine' kvalitetan putokaz ne samo za one koji izravno sudjeluju u kreiranju turističkog razvoja, već i za sve građane Hrvatske budući da smo svi na neki način vezani uz turizam. U godini u kojoj postajemo članom velike europske obitelji želimo poslati jasnu poruku o tome kakvi smo, kakvi želimo biti te što ćemo učiniti da uđemo u red vodećih 20 turističkih zemalja svijeta. Cilj ovog dokumenta je i ohrabriti investitore u njihovim idejama i planovima vezanim uz turizam, a plan da se do 2020. godine u turizam uloži oko 7 milijardi eura, da mu se ukupni primici povećaju za oko šest milijarde eura te da se otvori 30 tisuća novih radnih mjesta, jasno iskazuje našu želju za razvojem, uz istovremeno očuvanje onog najvrjednijeg što imamo – prostora“, rekao je ministar turizma Veljko Ostojić i pozvao sve predstavnike javnog i privatnog turističkog sektora na aktivnu suradnju u realizaciji aktivnosti iz Strategije.

Četiri strateška cilja
Za ostvarenje zacrtanog razvojnog cilja hrvatskom turizmu do 2020. godine, navodi se u Strategiji, predstoji implementacija sljedećih strateških ciljeva:
1. ostvariti nove investicije u iznosu od 7 milijardi eura
2. poboljšati strukturu i kvalitetu smještaja (izgradnja novih 20 tisuća soba u hotelima i rast njihovog udjela s 13,1% na 18,1%; izgradnja novih sadržaja u kampovima; povećanje kvalitete obiteljskog smještaja)
3. otvoriti oko 30 tisuća novih radnih mjesta u turizmu i pratećim djelatnostima
(oko 20 tisuća u turizmu i oko 10 tisuća u pratećim djelatnostima)
4. povećati turističku potrošnju (ostvarivanje 14,3 milijardi eura ukupne godišnje turističke potrošnje 2020.g.)

Operativne strategije
Strategija je precizna i kada je riječ o definiranju ključnih područja na kojima je potrebno djelovati („operativne strategije“) i na kojima bi trebao biti naglasak turističke politike naše zemlje do 2020. godine. Definirano je pet ključnih područja:

1. Marketing
- novi organizacijski ustroj Glavnog ureda HTZ-a i reorganizacija sustava TZ-a prema
  DMO-ima
- profesionalna procedura turističkog brendinga
- profesionalizacija odnosa s javnošću u turizmu
- prelazak na online komunikaciju prema tržištima
- permanentna edukacija kadrova na svim razinama

2. Razvoj turističke ponude
- definirano deset ključnih turističkih proizvoda: sunce i more, nautički turizam,
  zdravstveni turizam, kulturni turizam, poslovni turizam, golf turizam, cikloturizam,
  eno i gastroturizam, ruralni i planinski turizam te pustolovni i sportski turizam
- razvoj tih proizvoda će omogućiti smanjenje sezonalnosti i povećanje turističke
  potrošnje

Za snažniji razvoj turističke ponude potrebni su i:
 a) privatizacija i aktiviranje državne imovine (privatizacija turističke imovine u
     državnom vlasništvu, aktiviranje neaktivne vojne i industrijske imovine; brownfield i
     greenfield)
 b) unaprjeđenje smještajne ponude (novi kapaciteti većinom u hotelima i resortima
    4 i 5* te malim hotelima, povećanje kvalitete obiteljskog smještaja, podizanje
    kvalitete kampova)
 c) unaprjeđenje ostale turističke ponude (tematski parkovi, plaže, staze i šetnice,
     centri za posjetitelje, zabava, shopping ponuda i dr.)

3. Investicije
S obzirom da su nove investicije preduvjet za jačanje turističke konkurentnosti, Strategija jasno definira i Investicijsku strategiju, kojom se do 2020. godine predviđaju ukupna ulaganje od 7 milijardi eura i to u sljedeće svrhe:

- izgradnju novih hotela i resorta (oko 20 tisuća novih hotelskih soba) – 2,2
   milijarde eura
- obnovu i rekonstrukciju postojećih hotelskih kapaciteta (oko 15-ak tisuća soba) –
  825 milijuna eura
- ulaganje u male obiteljske hotele i pansione (200 novih malih obiteljskih hotela i
  podizanje kvalitete postojećih malih hotela) – 295 milijuna eura
- ulaganje u ploveće male hotele (100 novih plovećih malih hotela (brodova) i
  podizanje kvalitete postojećih) – 110 milijuna eura
- ulaganja u kampove (400 milijuna eura); smještajne kapacitete u
  kućanstvima (700 milijuna eura); luke nautičkog turizma (552 milijuna eura);
  kongresne centre (izgradnja najmanje dva velika centra, 46 milijuna eura);
  tematske parkove (300 milijuna eura)
- ulaganja u ostalu turističku infrastrukturu: sadržaji zabave, rekreacije, plaže, hrana i
  piće, shopping (1,5 milijarde eura)

U dijelu investicijskog okruženja predviđa se:
a) privatizacija državnih poduzeća
b) rješavanje pitanja turističkog zemljišta
c) približavanje uvjeta poslovanja konkurentskim destinacijama
d) nastavak jačanja uloge HBOR-a kao razvojne banke s poticajnim uvjetima za razvojne turističke projekte
e) korištenje EU fondova za sljedeća područja: javna infrastruktura za razvoj turizma, privatni poduzetnički pothvati, projekti obrazovanja u turizmu, promocije i zaštite okoliša

4. Razvoj ljudskih potencijala
- cilj: tržišno orijentiran sustav obrazovanja u turizmu

S obzirom da su tržišno konkurentni ljudski potencijali preduvjet kvalitete i rasta konkurentnosti hrvatskog turizma potrebno je:
a) uspostaviti jake regionalne centre obrazovanja za turizam unutar mreže srednjih strukovnih škola
b) uskladiti kurikulume sukladno potrebama gospodarstva
c) uspostaviti trening centre i tehnički opremiti strukovne škole
d) uspostaviti specijalizirane visoke poslovne škole
e) uspostaviti sustav cjeloživotnog obrazovanja

5. Upravljanje procesima
- Ministarstvo turizma definirano glavnim nositeljem provođenja Strategije
- potrebno konstituirati Međuministarsko stručno vijeće za turizam, čiji je glavni
  zadatak rasprava i donošenje godišnjih Akcijskih planova provedbe Strategije
- profesionalizirati sustav turističkih zajednica zbog povećanja učinkovitosti
  (DMO)

Učinci turizma do 2020. godine
Prema Strategiji, do 2020. godine moguće je očekivati ekonomske učinke novoizgrađenih smještajnih objekata i ostalih investicija vezanih uz povećanje kvalitete turističke ponude. Hrvatski turizam bi u 2020. godini trebalo obilježiti:

- 7 milijardi eura novih investicija
- 955 tisuća ležajeva u komercijalnim smještajnim kapacitetima (+7%)
- oko 30 tisuća novozaposlenih u turizmu i pratećim djelatnostima 
- 86 milijuna turističkih noćenja (+43%)
- 14,3 milijarde eura turističke potrošnje

Akcijski plan
Strategija definira i konkretan i precizan Akcijski plan, sastavljen od 26 prioritetnih mjera koje se, između ostalog, odnose na: jasno definiranje izmjena i dopuna zakonske regulative, zatim akcijske planove razvoja pojedinih turističkih proizvoda, nacionalne programe razvoja određenih segmenata smještajnih kapaciteta, izradu novog strateškog marketing plana hrvatskog turizma i preustroj sustava turističkih zajednica.

Proces izrade
Strategiju je izradio Institut za turizam iz Zagreba, a u njezinu su pripremu bili uključeni predstavnici hrvatskog javnog i privatnog turističkog sektora te šira javnost. Za potrebe izrade dokumenta Institut je proveo niz istraživanja o imidžu i percepciji Hrvatske kao turističke destinacije, stavovima javnog sektora i lokalne populacije, a u kojima je sudjelovalo oko pet tisuća ispitanika. Provedeno je i osam fokus grupa s predstavnicima strukovnih udruga i ostalih dionika u turizmu, zatim sedam radionica i 33 dubinska intervjua o, između ostalog, pozicioniranju turističkih regija i razvoju turističkih proizvoda.