×

Valamar bilježi usporeni rast prihoda od prodaje

Valamar je u prvih devet mjeseci 2014. godine ostvario 1,7% više prihoda od prodaje te 0,9% manje noćenja u odnosu na prošlu godinu. U Valamaru upozoravaju kako je na sporiji rast prihoda utjecala povećana međustopa PDV-a te slabija potražnja za istarskim destinacijama
Valamar Dubrovnik President
Valamar Dubrovnik President

Valamar Riviera d.d. kao univerzalni pravni sljednik društva Valamar Adria holding d.d. nakon objedinjavanja dioničkih društava u grupaciji Valamar, objavilo je danas tromjesečni izvještaj poslovanja Valamar Adria holdinga za prvih devet mjeseci ove godine.

Prihodi od prodaje koji se odnose u najvećem dijelu na turističko poslovanje veći su za 17,1 milijuna kuna, odnosno za 1,7% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Na sporiji rast prihoda značajan utjecaj od oko 30 milijuna kuna imala je i povećana stopa PDV-a na smještaj u ugostiteljstvu s 10% na 13%. Konsolidirani ukupni prihodi iznose 1.033,5 milijuna kuna, odnosno 65,3 milijuna kuna ili 5,9% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine zbog učinka jednokratnog financijskog prihoda ostvarenog u 2013. godini.

Ostvareno je 3.963.239 noćenja, što predstavlja pad od 0,9% uslijed smanjene potražnje za istarskim destinacijama. U destinaciji Poreč je tako ostvareno 1,7% manje noćenja, u destinaciji Rabac 5% manje noćenja, dok su destinacije Krk i Dubrovnik zabilježile porast broja noćenja od oko 4% u odnosu na prošlu godinu.

350 milijuna kuna ulaganja
Ostvarena su značajna ulaganja u turističku sezonu 2014. godine koja su iznosila oko 350 milijuna kuna, od kojih su najznačajnije investicije u hotele Valamar Dubrovnik President i Valamar Argosy u Dubrovniku te hotel Valamar Zagreb u Poreču. Sva tri hotela podigla su kvalitetu usluge i dobila nove zvjezdice pa je tako Valamar Dubrovnik President postao prvi hotel s pet zvjezdica u portfelju Valamara, dok su Valamar Zagreb i Valamar Argosy postali hoteli s četiri zvjezdice. Početkom sezone 2014. godine otvoren je i prvi hostel u Valamarovom portfelju pod imenom Hostel Papalinna u Poreču.

Valamar je u prvih devet mjeseci 2014. godine ostvario konsolidiranu dobit od 218,3 milijuna kuna, uz operativnu dobit od 225,7 milijuna kuna. Na povećanje operativne dobiti i dobiti utjecale su smanjene stope amortizacije s učinkom od oko 25 milijuna kuna. Troškovi osoblja iznose 199,7 milijuna kuna, odnosno 8% više u odnosu na prošlu godinu, najvećim dijelom uslijed novih zapošljavanja te povećanog ulaganja u osposobljavanje osoblja pri podizanju kategorije hotela, što zahtjeva višu razinu usluge.

U nadolazećem razdoblju Valamar planira nastaviti dosadašnju ulagačku politiku s fokusom na povećanje konkurentnosti turističkih proizvoda na strateškim tržištima i općenito podizanje kvalitete objekata i usluga. Trenutno su u pripremi investicijski projekti vrijedni oko 350 milijuna kuna, od kojih je najveći projekt vrijedan čak 250 milijuna kuna. Riječ je o luksuznom obiteljskom Valamar Isabella Island Resortu 4* na otoku Sveti Nikola koji se otvara u sezoni 2015. godine. Od ostalih najavljenih projekata za 2015. godinu, u Istri i na otoku Krku planiraju se značajne investicije u hotele, apartmanska naselja i kampove u visini od oko 80 milijuna kuna.

Kada je riječ o kampovima, jedna od većih investicija u 2015. godini u iznosu od 25 milijuna kuna odnosi se na ulaganja u kamp Lanterna u destinaciji Poreč, a značajno unapređenje ponude i usluga planira se i u kampu Marina u destinaciji Rabac te krčkim kampovima Ježevac i Krk, gdje se uz uređenje infrastrukture i hortikulture kampova planiraju postaviti i nove mobilne kućice.

U Valamaru opetovano upozoravaju kako povećana međustopa PDV-a te više nego udvostručena naknada za korištenje voda ima negativan utjecaj na buduću razinu ulaganja uslijed smanjenja investicijskog potencijala, otežanog ostvarivanja povrata na pojedinačna ulaganja te niže održivosti financiranja projekata putem dugoročnih kredita, što dovodi do smanjenja konkurentnosti i zapošljavanja u turističkom sektoru. Negativni učinci povećanja fiskalnih opterećenja na konkurentnost vidljivi su i u rezultatima ove sezone na sjevernom Jadranu, gdje su uslijed loših vremenskih prilika rast ostvarili uglavnom turistički objekti više kategorije, u koje su usmjerene velike investicije proteklih razdoblja.