Goran Rihelj: Za razvoj cjelogodišnjeg turizma u Hrvatskoj potreban je kvalitetan i autentičan sadržaj te strateški pristup
U povodu priprema za novu turističku sezonu, predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade sudjelovali su na sjednici Vijeća za upravljanje razvojem turizma, koja je okupila predstavnike turističkog sektora, predsjednika Hrvatske turističke zajednice, guvernera Hrvatske narodne banke, glavnog državnog inspektora, predstavnike Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i Zajednice općina.
Uvodeći u sjednicu, premijer Andrej Plenković prvo se osvrnuo na prošlu turističku sezonu, kazavši da su lani ostvareni rekordni turistički rezultati. No, upozorio je, postoji nekoliko izazova o kojima treba voditi računa. Prvo, došlo je do nižeg turističkog prometa iz ključnih emitivnih tržišta. Ubrzan je rast cijena turističkih usluga i smanjena je realna potrošnja gostiju. Sva ta tri elementa, kazao je premijer, zahtijevaju veliku pozornost.
"Cjenovna konkurentnost postaje presudan faktor za održavanje pozitivnog trenda hrvatskog turizma", naglasio je. Dodao je kako podaci pokazuju da su cijene turističkih usluga u Hrvatskoj rasle brže nego u konkurentskim mediteranskim zemljama. Time karakteristika pristupačnosti, koja je Hrvatskoj dugo bila prednost, polako iščezava. Pritom je naglasio da je hrvatskoj Vladi jako bitno da turizam ostane pristupačan i hrvatskim građanima. "To je jedna od najvažnijih poruka današnjeg sastanka o kojoj moramo voditi računa - dakle, o domaćim gostima", dodao je istaknuvši kako hrvatska turistička ponuda ne smije postati luksuz samo za strane goste. Dodatno, povećanje cijena u turizmu utječe i na stopu inflacije u Hrvatskoj, što je vidljivo iz podataka Državnog zavoda za statistiku za siječanj. Takvi trendovi imaju negativne posljedice i za gospodarstvo i za standard građana i zato je zadaća ovoga Vijeća definirati strateške smjernice razvoja hrvatskoga turizma, kazao je predsjednik Vlade.
To znači, dodao je, pratiti učinke politika na turizam, usklađivati mjere i suradnju različitih dionika te donositi odluke koje će osigurati i konkurentnost i održivost i pristupačnost turističke ponude. I sastanak ovog Vijeća, naglasio je premijer, danas je organiziran u kontekstu širih napora Vlade u suzbijanju inflatornih pritisaka, podsjetivši na nedavno održane sastanke s predstavnicima trgovačkih lanaca, proizvođača i distributera s istim ciljem. Tako će se, najavio je, uskoro održati i sastanak vezan za građevinski sektor kao i s bankarskim sektorom. "Vlada želi napraviti strukturirani dijalog sa svim sektorima koji su važni za ukupnu ekonomsku situaciju", dodao je.
Govoreći o turističkim rezultatima prošle godine, naveo je da je ostvareno 21,4 milijuna dolazaka i 108,7 milijuna dolazaka. Time su, otprlike, dosegnute granice rasta hrvatskoga turizma. Pritom je ponuda, osobito u privatnom smještaju, rasla, a ako je ponuda sve veća, a broj dolazaka i noćenja manje-više isti, onda će oni koji su ranije imali više turista, u budućnosti imati manje. U vrhu sezone, dodao je, oko milijun kreveta je prazno. U Hrvatskoj je 5,5 turista na jednog stanovnika i ne postoji nijedna druga mediteranska država koja ima takav omjer turista i stanovnika. Iako su ti podaci impresivni, naglasio je, treba otvoreno reći da bilježimo niže brojeve iz Njemačke, Češke i Italije i to iz dva razloga. Jedan je posljedica usporavanja gospodarstava tih zemalja, a drugi su veće cijene kod nas. "Zato je jako važno da vodimo mudru politiku održavanja cjenovne ravnoteže", istaknuo je predsjednik Vlade.
Osvrnuo se i na strateške iskorake države naglasivši da su svi do jednoga bili plus za turizam.To su i ulazak u Schengen i uvođenje eura, ali i mjere države u krizama, od mjera u pandemiji do reguliranja cijena energenata i smanjivanja stopa PDV-a. Donesen je i novi Zakon o turizmu, kao i Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, osigurana su izdašna sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti kao i nacionalna sredstva za poticanje ulaganja u turistički sektor. "Sve su to pokazatelji da je država dala svoj doprinos u velikom investicijskom zamahu za hrvatski turizam", rekao je predsjednik Vlade. Moramo djelovati pametno kako bi turizam i dalje ostao jedna od najjačih gospodarskih grana
Govoreći o cijenama turističkih usluga, premijer je naveo kako su one, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i analizi Hrvatske turističke zajednice, rasle duplo brže nego u većini drugih mediteranskih zemalja. Upozorivši kako to nije najpozitivniji signal, dodao je da su te cijene trenutno više nego u Španjolskoj i Grčkoj, koje su isto tako privlačne mediteranske destinacije.
Takva politika cijena u vrijeme tehnološkoga razvoja se dobro vidi i prati i jako je važno biti mudar u politici formuliranja cijena, naglasio je. Kad je riječ o potrošnji stranih gostiju, bilježi se pad. Ona se smanjila za 10 posto, a razlog je taj jer je sve skuplje. Osim Hrvatske, dodao je, pad potrošnje je zabilježen još samo u Italiji. To su sve signali, statistički verificirani, koji su važni svima koji donose odluke u turističkom sektoru za formiranje cijena u sezoni pred nama.
Uz sve navedeno, dodao je, na turizam utječe i kontekst klimatskih promjena, od velikih suša, vrućina, požara i tako dalje. "Otvorio sam ovaj sastanak na način da signaliziram urgentnost pametnoga djelovanja u ovoj godini kako bi nam turizam i dalje ostao jedna od najboljih gospodarskih grana", poručio je i pozvao sve na razuman pristup koji će rezultirati dobrim pokazateljima za sve turističke djelatnosti i hrvatsko gospodarstvo u cjelini.
