Završio drugi dan Adria Hotel Foruma

Drugi dan međunarodne konferencije Adria Hotel Forum: Investicije u hotelskoj industriji započeo je panel diskusijom „Kako luksuzni hoteli mogu potaknuti razvoj grada?“ kojom je moderirao Ben Godon (Colliers International). Gosti- panelisti: Ivan Artolli ( Hotel de Paris Monte Carlo), Paul Pisani (Corinthia Hotels), Hylko Versteeg (InterContinental Hotels Group) i Jason Wischhoff (Dream Hotel Group) govorili su koje sve aspekte razmatraju kada dolaze investirati u grad, bi li radije bili začetnici na novom tržištu ili preferiraju doći kasnije te je li moguće postaviti luksuzni brend u gradu koji to nije.

Hylko Versteeg (InterContinental Hotels Group) smatra da prije dolaska u određeni grad treba u početku analizirati potražnju specifičnu za taj grad, a strategija njegove kompanije je prisustvo u svim većim i glavnim gradovima Europe i šire. Osim promatranja postojeće potražnje, oni i stvaraju potražnju, kao što su uspjeli u Portu: prvo su izgradili hotel s 5 zvjezdica, nakon čega su privukli goste, što je promijenilo i ponudu u gradu koja prije nije postojala.

Paul Pisani (Corinthia Hotels) kaže da prvo promatraju konkurenciju na ciljanom tržištu, dok Jason Wischhoff (Dream Hotel Group) također „snima“ potražnju lokalnog tržišta, no i zajednicu kako bi što bolje osigurali prisustvo na tržištu.

Na pitanje je li moguće luksuzni brend postaviti u gradu koji to nije, Ivan Artolli ( Hotel de Paris Monte Carlo) odgovara protupitanjem: što je luksuzni hotel uopće, ako je noćenje do 100 eura? Koja je definicija luksuza? Luksuz je danas u darežljivosti, ako niste darežljivi, ne možete biti luksuzni, smatra Artolli. No pitanje je podržava li grad jedan novi luksuzni brend?

Hylko Versteeg otkriva da je odbio 50-60 suradnji u Hrvatskoj, jer ponekad se ne poklope zahtjevi brenda i investitora, kao i drugi faktori. Što se onda traži i očekuje od lokalnih partnera? Jason Wischhoff kaže da su uvijek u potrazi za „drugačijim“ u određenoj sredini i da očekuju i oslanjaju se na input dobavljača.

No kako neiskusnom investitoru pomoći da izgradi u novoj situaciji? Paul Pisani smatra da je to edukacijski proces koji zahtijeva povjerenje, a nema kalupa – svaki odnos je drugačiji.

Kako se smanjuje pritisak kod investitora i trošak kad je hotel izgrađen, a ne uspijeva poslovati? Hylko Versteeg ističe da se radi o dugoročnim ugovorima (10-20 godina) s vlasnicima kojima pomažu uz pomoć različitih alata, ovisno o pojedinom slučaju.

Također, lokacija treba biti u skladu s novim brendom, to je ključno koliko i odabir partnera, smatra Artolli. Često su najveće kritike upućene luksuznim brendovima da zanemaruju partnera koji investira, a svi gosti panelisti izjasnili su se da ne bi „franšizirali“ brend koji zastupaju, prvenstveno zbog rizika koji donosi.

Veliki brendovi često mijenjaju menadžment stoga je veliki izazov zadržati educirani kadar te preduhitriti odljev kvalitetnih ljudi. Uobičajene usluge koje luksuzni brend u gradu mora imati je wellness centar, no treba gledati i druge oblike zarade (meeting room, npr.) koji su sve manje tradicionalni (restorani i slično). Benefiti za zajednicu od luksuznih brendova osim zapošljavanja mogli bi biti i odnos prema zajednici, djeci, starijima – društveno odgovorne teme; luksuzni brend treba se povezati s ljudima iz zajednice, smatra Artolli.

Autentičnost, riječ najčešće korištena riječ ove konferencije, ključna je i pri zapošljavanju ljudi, koji se nakon odabira educiraju, što je također uloga luksuznih brendova.

Zanimljivi panel drugog dana AHF-a „Privatni smještaj vs. hoteli“ sučelio je hotelijere s predstavnicima „ekonomije dijeljenja“. Diskusiju panelista - Carly Weber (HomeAway), Darren Blanchard (Carlson Rezidor Hotel Group), Tobias Brown (Business 2 Hospitality), Eric Jafari (SACO Property Group Moderator) moderirao je Ivan Pukšar (Kompas Zagreb) te je uvodno naveo činjenicu da je u Hrvatskoj više od 50% kapaciteta u privatnom smještaju. Hoće li privatni smještaj uništiti sektor hotelske industrije?

Hoteli, u usporedbi s privatnim smještajem, pružaju veći stupanj sigurnosti, zone privatnosti te u hotelu znate što možete očekivati smatra ), smatra Darren Blanchard. Eric Jafari smatra da će, nakon dolaska Airbnb-ja koji nudi jeftin, budget smještaj, budućnost biti cijenom pristupačniji, budget hoteli. Najbrže rastući segment, milenijalci, kao i južnoazijski segment – ne vrednuju danas iste stvari kao gosti unazad 20 godina, smatra Jafari te možemo očekivati sve više apartmana-hotela na tržištu.

Darren Blanchard, predstavnik hotelijera koji osobno koristi i usluge Airbnb-ja, izražava želju i da Airbnb i apartmani plaćaju poreze i zadovoljavaju sanitarne uvjete. Eric Jafari naveo je primjer Ubera koji je promijenio „igru“ u ekonomiji dijeljenja te da sve ono što su nas učili – da je najbitnija lokacija i sl.- danas više ne vrijedi te da se prvenstveno traži autentičnost.
Tobias Brown najavio je iskustva u regiji u ulaganja u sportske resorte (u Crnoj Gori), zatim u Beogradu. Kategorizacija pomaže pri bukiranju jer pruža sigurnost, no 3 zvjezdice na istoku su puno kvalitetnije nego 5 zvjezdica u Londonu ili Parizu.

Sljedeća panel diskusija „Razvijaju li se hoteli na Jadranu sukladno globalnom tržištu ili postojeći akteri samo koriste trenutnu konkurentsku poziciju?“ okupila je paneliste: Ivanu Budin Arhanić (Valamar Riviera), Tarika Bilalbegovića ( Ascendant Project Finance), Federica Holzmanna (Catalonia Hotels), Sebastiana Loddera (T3 Hospitality Management), a moderirao je Philip Camble (Whitebridge Hospitality). Postavljeno je pitanje je li brend nužan danas, na koje su panelisti dali različite odgovore.

Federico Holzmann smatra da je brend danas sve manje važan, a proizvod postaje sve važniji, promjenu donosi tehnologija, a danas u Barceloni prva tri mjesta zauzimaju hoteli koji su nezavisni.

Kako Hrvatska može zadržati ovaj veliki rast i učiniti ga održivim?
Ivana Budin Arhanić navela je problem povezanosti, ističući da samo 7% svih gostiju u Hrvatsku stiže avionom te da postoji neravnoteža između velike potražnje i ponude (od 4 ili 5 zvjezdica) koja nedostaje na tržištu.

Tarik Bilalbegović smatra da veliku prepreku predstavlja vlada koja nije orijentirana na podršku biznisu, kao što je to npr. u Crnoj Gori. Federico Holzmann primjećuje i da je veliki problem u Hrvatskoj odljev educiranih zaposlenika, uz sezonalnost. Ivana Budin Arhanić pak navodi da je danas izazov u Hrvatskoj naći kvalificiranu radnu snagu jer su kapaciteti iscrpljeni. Sebastian Lodder smatra da rješenje za sezonalnost nisu golf tereni, već treba tražiti druga rješenja, npr. u sve starijoj populaciji Europe, koja rado putuje i ima vremena tijekom cijele godine.

Interesantan pretposljednji panel drugog dana AHF-a „Razvoj kontinentalnog turizma“ okupio je goste iz Austrije i Slovenije koji su dali zanimljiv pogled na upravljanje kontinentalnim destinacijama. Vrlo živu diskusiju Andreasa Martina (PKF hotelexperts), Petera Vesenjaka (Hosting) i Roberta Rognera (Gesellschaft für Beziehungsethik) moderirala je Ivana Kolar (IGH). Iako imamo iznimno dobre primjere u Zagorju (toplice) i Slavoniji (obiteljska gospodarstva), malo je noćenja u kontinentalnoj Hrvatskoj, samo 5% ukupnih noćenja u 2016. godini (uključujući Zagreb), navela je moderatorica.

Andreas Martin naveo je činjenicu da u Austriji danas nema sezonalnosti, danas ljudi i ljeti putuju u planine, a za postizanje tog rezultata bitna je infrastruktura. Robert Rogner poručio je Hrvatima da ne uče od Austrije, da ne kopiraju jer iskustvo Hrvatske je drugačije, kao i da klijent danas traži individualnost i autentičnost i da pri tom ne pita za cijenu. Veliki potencijal je u Hrvatskoj unutrašnjosti, smatra, dok se u Austriji razvijanje golf destinacija pokazalo greškom i one danas gube profit. Ključ je ne tražiti investitore, nastavlja, nego direktno klijente, koji mogu postati investitori, nije bitna infrastruktura u početku. Zato bi bila dobra strategija ne investirati, nego zadržati autentičnosti, pokretači bi trebali biti ljudi koji tamo žive.

Peter Vesenjak smatra da je izazov u Hrvatskoj razviti područja kao što je Slavonija. Slovenija je postala prva zelena destinacija zahvaljujući visokoj ekološkoj osviještenosti te socijalnoj osjetljivosti, a privatizacija zdravstvenih kapaciteta (termi) odvila se na pametan način, nisu u startu bile u rukama države i ministarstva zdravstva (kao što je to Hrvatskoj ili Srbiji). Zaključak Vesenjaka je da bi Hrvatska trebala svakako učiniti više u olakšavanju regulative i stabiliziranju strukture.

Peti Adria Hotel Forum zaključio se opuštenom diskusijom „Nova tržišta i suvremeni razlozi putovanja“ kojom je moderirao Adriano Požarić (Turizam info). Panelisti Leo Urlić, (Maistra), Nina Kleiner (Expedia), Thomas Kirchenmajer (Liberty International), Slava Ovchinnikov (HRS) i Davor Tremac (Uber) otkrili su nam koja je njihova destinacija snova, koja su tržišta interesantna, što je sve potrebno da bi se razvile nove destinacije, dotakli su se uloge tehnologije, a Davor Tremac najavio je novi proizvod Ubera koji će ovog ljeta testirati na dalmatinskim otocima – Uberboat!

Zanimljivost je da su gosti AHF-a na anketno pitanje putem aplikacije odgovorili u najvećem postotku (čak 57,1%) da očekuju najveći rast u 2017. na tržištu Istočne Europe.