Impozantna zgrada današnjeg Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca u Rijeci svečano je otvorena 3. listopada 1885. Vanjština zgrade je podignuta u stilu visoke renesanse dok je unutrašnjost u stilu visokog baroka s mnoštvom štukatura, skulptura i pozlate. Velika dvorana s gledalištem što ga čine parter, mezanin, dva kata loža i balkon broji ukupno 677 mjesta.
Nakon odluke da se podiže novo Kazalište i odabira ateljea Fellner i Helmer, Riječani su za oslikavanje unutrašnjosti zgrade odabrali bečku firmu „Udruženje umjetnika“.
Ono što je bilo neobično u tom odabiru bila je mladost te trojice autora: Franz Matsch imao je dvadeset i dvije, Gustav Klimt dvadeset i jednu, a Ernst Klimt samo devetnaest godina. Nove su slike pune mašte, komponirane s velikim umijećem i slikane s velikom bravurom.
Dakle, Rijeka je prije Beča prepoznala najvećeg dekoratera svoga doba, umjetnika koji je obilježio prijelaz XIX. u XX. stoljeće, kako u slikarstvu bečke secesije, tako i u europskim umjetničkim kretanjima, i posve mu otvorila vrata. Kada se nađete u riječkom Kazalištu, svakako podignite pogled i oko lustera potražite čarobni trag kista Gustava Klimta...
Repertoar riječkog Kazališta predstavlja spoj svjetskog i nacionalnog te klasičnog i suvremenog. Uz redovnu kazališnu djelatnost odnosno izvedbe predstava i koncerata, priređuju se izložbe te organiziraju susreti i razgovori s publikom.
Kino | Učionica | Konferencija | U-oblik | Banket | Koktel | |
---|---|---|---|---|---|---|
GledališteNajveći kapacitet: 677. Površina: 1000m² | ● | - | - | - | - | ● |
FoyerNajveći kapacitet: 60. Površina: 50m² | - | - | ● | ● | ● | ● |
Orkestralna dvoranaNajveći kapacitet: 40. Površina: 75m² | - | ● | ● | ● | - | - |