Nacrti za izgradnju zgrade naručeni su od poznatih bečkih arhitekata Ferdinanda Fellnera i Hermana Helmera, autora još četrdesetak europskih kazališnih zgrada. Nakon samo šesnaest i pol mjeseci radova, kazalište je dovršeno točno prema planu, i svečano otvoreno 14. listopada 1895. godine, uz prisustvo kralja Franje Josipa I, koji je izveo simbolični završni udarac na balkonskoj ogradi iznad glavnog ulaza srebrnim čekićem, koji je izradio kipar Robert Frangeš Mihanović.
Neobarokna zgrada Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu okružena je brojnim zgradama visoke spomeničke vrijednosti, koje reprezentiraju hrvatsku arhitekturu s kraja 19. i početka 20. stoljeća.
Uz jednu rekonstrukciju krajem šezdesetih godina 20. stoljeća, koja je sačuvala osnovne parametre projekta i namjene unutarnjih prostora, ista kazališna zgrada već više od stotinu godina služi kao reprezentativni dom hrvatske kazališne umjetnosti, u kojem kontinuirano i istovremeno djeluju tri umjetničke grane; drama, opera i balet.
| Kino | Učionica | Konferencija | U-oblik | Banket | Koktel | |
|---|---|---|---|---|---|---|
DvoranaNajveći kapacitet: 700. Površina: 350m² | - | - | - | - | - | - |
