Pomalo u sjeni početka špice ljetne turističke sezone i brojanja pristiglih turista na graničnim prijelazima, prošli je tjedan održana sjednica Turističkog vijeća Hrvatske turističke zajednice na kojoj je prihvaćen prijedlog reorganizacije Glavnog ureda HTZ-a. Prvi je to od niza koraka u procesu restrukturiranja sustava turističkih zajednica RH, što je jedan od glavnih zahtjeva nedavno usvojene Strategije razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine. Iako novi Zakon o turističkim zajednicama od strane Ministarstva turizma još nije predložen niti donesen, ovime je započet proces reorganizacije cjelokupnog sustava.
Kongresnoj industriji je najzanimljivija vijest da je novi prijedlog organizacijskog ustroja predvidio ukidanje do sada samostalnog Hrvatskog kongresnog i insentiv ureda koji od osnivanja 1992. vodi direktor Nikola Račić te ga, prema novom ustroju, smješta u potpuno novu diviziju - Razvoj ponude i upravljanje destinacijom, odnosno u njezinu Službu za razvoj ponude, među kojima su i selektivni oblici turizma.
Stara organizacijska shema HTZ-a
Napomena: kliknite na sliku za veći prikaz.
Nova organizacijska shema HTZ-a
Napomena: kliknite na sliku za veći prikaz.
Prijedlog novog organizacijskog ustroja izradila je konzultantska kuća Horwath Consulting, koja je u konzorciju sa španjolskom konzultantskom kućom THR pobijedila i na natječaju za izradu Strateškog marketinškog plana hrvatskog turizma za razdoblje 2014.-2020. godine. Njegova konačna verzija se očekuje do kraja godine, a Horwath Consulting je također izradio Operativni marketinški plan hrvatskog turizma za 2013., kao prijelaznog dokumenta do izrade nove marketinške strategije, dokumenta koji bi trebao definirati cjelokupni okvir strateškog i operativnog djelovanja HTZ-a.
Niti jedan od postojećih kvalitetnih projekata i inicijativa neće biti napušten, dapače, kroz jaču sinergiju i suradnju s privatnim i javnim sektorom želimo ojačati cjelokupnu promociju i poziciju Hrvatske kao poželjne destinacije na tržištu - Meri Matešić, direktorica HTZ-a
Iz vrha HTZ-a uvjeravaju kako „brend i sve ključne aktivnosti HKIU ostaju, a svi sadašnji zaposlenici Glavnog ureda zadržavaju posao.“ Nadalje, pojasnili su nam kako Glavni ured prvi put dobiva posebnu Službu za razvoj ponude čije će se aktivnosti, između ostaloga, odnositi na selektivne oblike turizma, s posebnim naglaskom na četiri osnovne kategorije proizvoda kako ih definira i Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske 2014.-2020., s kojom je, kao jednim od strateških dokumenata, ali i zakonskom regulativom, nova sistematizacija i usklađena. Poslovni turizam, uz sunce i more, nautički i kulturni turizam jedan je od četiri glavna strateška proizvoda budućnosti našeg turizma. „Niti jedan od postojećih kvalitetnih projekata i inicijativa neće biti napušten, dapače, kroz jaču sinergiju i suradnju s privatnim i javnim sektorom želimo ojačati cjelokupnu promociju i poziciju Hrvatske kao poželjne destinacije na tržištu. HTZ želi još jače i aktivnije, upravo kroz diviziju Razvoj ponude i upravljanje destinacijom, kao i kroz ove godine započete projekte razvoja DMO-a, DMC-a, te edukacije i izrade Strateškog marketinškog plana 2014.-2020., koji će po prvi puta imati i operativne marketing planove za proizvode, ciljna tržišta i klastere, surađivati s destinacijama“, stigao je odgovor direktorice
Meri Matešić, na pitanje o ukidanju HKIU.
Do gospodina Račića nismo uspjeli doći jer je od početka tjedna na bolovanju. Stoga smo pitali nekoliko kolega iz kongresne industrije što očekuju od ovakvih promjena i na koji bi način nacionalni i lokalni kongresni uredi uopće trebali funkcionirati.
Što kaže struka? Iz Hrvatske udruge profesionalaca u kongresnom turizmu (HUPKT) nisu željeli, radi nedostatka detaljnijih informacija iz HTZ-a, komentirati promjene unutar nacionalne turističke organizacije, no kažu kako vjeruju da će se nastaviti s promotivnim aktivnostima na kongresnim i insentiv tržištima. „Očekujemo daljnju proaktivnost na međunarodnom korporativnom i na tržištu asocijacija. Kao udruga predložit ćemo i suradnju na tzv. 'Ambasador programu', koji do sada nije provođen. Njime se 'mobiliziraju' ključni predstavnici hrvatskih Društava i institucija, koji su članovi europskih i svjetskih društava. Oni najbolje mogu lobirati za održavanje jednog od njihovih slijedećih skupova u našim kongresnim destinacijama.“, izjavilo je vodstvo ove strukovne udruge koja trenutno okuplja devedesetak članova hrvatske kongresne industrije.
Daniel Marušić, direktor jedne od vodećih DMC agencija DT Croatia - Dubrovnik Travel iznenađen je ovakvom odlukom. „Smatram da eventualni prestanak djelovanja HKIU kao samostalnog ureda nije u skladu sa sve sofisticiranijim međunarodnim trendovima. Prateći razvoj drugih, nama konkurentnih, destinacija koje agresivno idu naprijed s radom svojih kongresnih ureda, marginaliziranje razvoja hrvatske kongresne industrije i njenih potreba sigurno će imati negativne posljedice na dugoročne rezultate svih subjekata koji imaju direktne i indirektne koristi od nje, uključujući čak i tijelo koje o tome odlučuje, sve lokalne turističke zajednice i samu državu."
„Aktivnosti HKIU-a predstavljaju najbolji primjer sinergijskog djelovanja i suradnje javnog i privatnog sektora, a rezultat je da je danas Hrvatska afirmirana i respektabilna kongresna i insentiv destinacija i maksimalno se prilagođava novoj situaciji na tržištu. Ukidanje takvog ureda postavlja pitanje u kojoj mjeri će se Hrvatska turistička zajednica posvetiti promociji kongresnog turizma kao važnom segmentu hrvatske turističke ponude. Također, postavlja se pitanje pitanje što će biti s ostalim profesionalnim kongresnim uredima u Hrvatskoj i u kojem smjeru će biti njihove daljnje profesionalne aktivnosti, obzirom da znamo kako je sve objedinjavao HKIU. Smatram da se o ovakvom potezu ukidanja ureda trebalo pitati struku i nadasve članove Savjeta HKIU“, prokomentirao je
Roko Palmić, konzultant u turizmu s međunarodnim iskustvom, trenutno direktor prodaje i marketinga hotela Intercontitental u Pragu, ujedno član Praškog kongresnog ureda.
Kongresni uredi u svijetuHrvatski kongresni i insentiv ured osnovan je 1992. godine s ciljem promocije naše kongresne i insentiv ponude na međunarodnom tržištu te mu je zadaća privući što veći broj organizatora međunarodnih skupova i insentiva u Hrvatsku, odnosno razvijati hrvatsku kongresnu ponudu. Pri tome je osnovna funkcija ovog ureda program marketinga i promocije. S godišnjim budgetom od 493.000 eura, od ukupnog budgeta HTZ-a u iznosu 32 milijuna eura za ovu godinu, promocija se uglavnom vrši kroz sudjelovanje na najvećim međunarodnim kongresnim burzama i radionicama (IMEX, EIBTM, IMEX America i regionalna Conventa), organizaciju fam trip i inspekcijskih putovanja za strane organizatore skupova i novinare te oglašavanje u međunarodnim specijaliziranim medijima. Za usporedbu, godišnji budget kongresnog ureda Beča, vodećeg svjetskog kongresnog grada, iznosi 2,3 milijuna eura. Inače, na međunarodnom tržištu vodeću ulogu u kongresnom pozicioniranju ipak imaju lokalni - destinacijski kongresni uredi, poput bečkog, praškog, berlinskog i sl.
Praški kongresni ured osnovan je 2008. kao nevladina udruga, od strane nekoliko zainteresiranih pojedinaca koji su se usko bavili kongresnim turizmom. Nacionalni kongresni ured osnovan je pri nacionalnoj turističkoj zajednici nešto kasnije, 2010., a Praški kongresni ured danas je jedan od njezinih devet regionalnih članica. Pri tome Češki kongresni ured služi kao koordinator svih regionalnih ureda i podupire ih financijski. Praški kongresni ured, službeno tijelo za promociju Praga kao kongresne destinacije, još je uvijek nezavisan, no vrlo blisko surađuje s Praškom turističkom zajednicom (Prague Information Service), koju je osnovao Grad. Godišnji budget mu je 315.000 eura, a financira se iz nekoliko izvora: godišnje članarine te marketinških usluga prema svojim članicama, dio sredstava daje Češki kongresni ured, jednako kao i Praška turistička zajednica. Ostatak sredstava pristiže od strane sponzora i marketinških aktivnosti, ponajviše od praške zračne luke te od prodajnih aktivnosti za koje kongresni ured dobiva proviziju.
Smatram da se u rad kongresnih ureda lokalnih zajednica treba maksimalno uključiti struka, pa čak i u smislu financijskog sudjelovanja po uzoru na druge razvijene kongresne destinacije - Daniel Marušić, DT Croatia
„Rad lokalnih kongresnih ureda treba više osamostaliti jer kongresni i insentiv poslovi ne dolaze u Hrvatsku, već u određene destinacije - Dubrovnik, Split, Hvar, Zadar, Opatiju, Zagreb i ostale. Budžete za rad takvih ureda treba kreirati ovisno o mogućnostima same destinacije, infrastrukturi, ciljevima, itd. Smatram da se u rad kongresnih ureda lokalnih zajednica treba maksimalno uključiti struka, pa čak i u smislu financijskog sudjelovanja po uzoru na druge razvijene kongresne destinacije. Tu ne mislim samo na hotele i agencije, za koje većina smatra da jedini imaju koristi, već na sve subjekte koji imaju sve više poslovnih i kongresnih klijenata: restorane, vodiče, razne prijevoznike, muzeje, dobavljače audio vizualne opreme i ostale. Svakako je nužna suradnja s nacionalnim kongresnim uredom, i to na način da zajednički kreiraju plan i program, uz plaćanje članstva za pravo glasa. Dakle komercijalno- plati pa sudjeluj!“, stav je Daniela Marušića.
Profesionalci iz udruge HUPKT mišljenja su da: „Ključne igrače kongresnog proizvoda, kao i akcije na kongresnom tržištu, poželjno je koordinirati s jednog mjesta. Lokalni kongresni uredi svakako imaju veliku ulogu u konkretnoj kandidaturi za kongres. Diferencirana promocija, koja će doprinijeti izgradnji imidža i boljoj 'prodaji' destinacija Hrvatske na kongresnim tržištima treba biti jedan od prioriteta strategije pozicioniranja – kako na nacionalnoj, tako i na lokalnim razinama.“
Na koji će se način dalje odvijati djelovanje nacionalnog kongresnog ureda i pod kojim imenom, ostaje za vidjeti u nadolazećem razdoblju. Isto tako, novi Zakon o turističkim zajednicama trebao bi definirati organizaciju i svrhu rada lokalnih i županijskih turističkih zajednica, pod kojima se nalaze i trenutno aktivni lokalni kongresni uredi. Svakako, bilo bi dobro prije toga razmotriti međunarodna iskustva i glas struke.
