MEETEX 2025: Prijave otvorene uz Early Bird cijene!
Iako su ljetni mjeseci uglavnom rezervirani za turističku sezonu, u Zagrebu ovoga ljeta nije nedostajalo niti kongresnih događanja. Među najistaknutijim i najvećim događanjima su dva velika međunarodna znanstvena skupa održana u organizaciji Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (PMF) koji su okupili brojne znanstvenike iz cijeloga svijeta. Tako je u srpnju održan „11th Symposium for European Freshwater Sciences“ (SEFS11) - najveći europski simpozij o istraživanju kopnenih voda koji je okupio više od 500 sudionika, a u kolovozu se održava najvažniji skup algologa u Europi – „7. European Phycological Congress“ (EPC7) na koji je prijavljeno više od 400 sudionika. Zagreb je tako ovoga ljeta posjetilo gotovo 1.000 znanstvenika kojima su u fokusu rada mikroorganizmi koji žive u vodama.
„Dok EPC7 ima fokus na algama u svim ekosustavima - oceanima, morima, slatkovodnim ekosustavima, endosimbiontima te industriji, SEFS11 je pokrio sva istraživanja slatkovodnih sustava – limnologiju - od fotosintetskih mikroorganizama, preko zoobentosa i zooplanktona, do biljaka i viših trofičkih razina poput riba. Tako da se teme ova dva skupa jednim velikim dijelom preklapaju pa smo tim više ponosni da smo privukli tako velik broj znanstvenika. Zaista, ta dva kongresa smatram našim velikim uspjehom, kako nas sa Biološkog odsjeka PMF-a, od kuda su glavni organizatori oba kongresa, tako i Zagreba kao prepoznate odlične destinacije za svjetske kongrese.“, naglasila je izv. prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić, članica organizacijskog odbora EPC7.
Zagrebački europski simpozij oduševio mlade znanstvenike s područja slatkovodne ekologije
„11th Symposium for European Freshwater Sciences“, najznačajniji skup o istraživanju slatkih voda koji se održava svake dvije godine, ove je godine u Zagrebu proslavio svoju 20. obljetnicu, a od 30. lipnja do 5. srpnja u Zagrebu je okupio više od 500 sudionika iz 46 zemalja sa svih kontinenata. Organizator ovog velikog skupa je Hrvatsko udruženje slatkovodnih ekologa (HUSEk), u suradnji s Biološkim odsjekom Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
U kolovozu 2015., tijekom skupa "9th Symposium for European Freshwater Sciences" (SEFS9), održanog u Genevi (Švicarska), HUSEk je primljen u punopravno članstvo Europske federacije slatkovodnih znanosti (European Federation for Freshwater Sciences - EFFS), kojoj je jedna od osnovnih misija olakšati komunikaciju i suradnju među slatkovodnim ekolozima i biolozima, kroz organizaciju znanstvenih simpozija. Time je HUSEk postalo tijelo koje zastupa interese slatkovodnih znanstvenika Hrvatske u Europskoj federaciji slatkovodnih znanosti, ali je i preuzelo odgovornost da jednoga dana organizira SEFS skup. EFFS je HUSEk-u vrlo brzo uputio poziv za domaćinstvo i već je tijekom skupa SEFS10, održanog 2017. godine u Olomoucu (Češka), HUSEk dao svoju ponudu za domaćinstvo, koju su članovi upravnog odbora EFFS-a jednoglasno podržali.
"Uz stručnost glavnih organizatora, za domaćinstvo je nužno bilo osigurati (povoljne) smještajne i kongresne kapacitete, budući da je SEFS skup koji uglavnom okuplja više od 400 sudionika. Također, bilo je važno omogućiti snižene troškove kotizacije za studente, koji čine 30-50% sudionika SEFS-a (studenti plaćaju polovicu punog iznosa redovne kotizacije). To su, ujedno, bili i najveći izazovi.", istaknula je Mirela Sertić Perić, članica rganizacijskog odbora SEFS11.
U organizaciji SEFS11 sudjelovalo je 10 članova lokalnog organizacijskog odbora, koji je okupljao kolege iz različitih institucija, odnosno znanstveno-istraživačkih te stručnih organizacija, zatim 25 članova znanstvenog odbora - članova nacionalnih društava u sklopu EFFS-a - koji su provodili recenziju i probir zaprimljenih sažetaka, predviđenih za prezentaciju u sklopu simpozija. U provedbi programa simpozija, što je bilo jako zahtjevno s obzirom na broj redovnih (23) i specijalnih (12) sekcija, sudjelovalo je 70 predsjedavajućih (tzv. chairperson), dobrovoljnih članova EFFS-a - svaki set od 6 predavanja imao je zasebnog predsjedavajućeg. Tako je omogućen vrlo dinamičan tijek kongresa, tijekom kojeg nitko nije ostao zakinut za željene sadržaje. U organizaciji je sudjelovalo i 10-ak organizatora SEFS11-radionica (članova EFFS-a iz cijele Europe), kojih je bilo 8 tijekom simpozija. Bilo je tu i 20-ak članova tehničke ekipe, koja se uglavnom sastojala od studenata i tehničkog i pomoćnog osoblja Biološkog odsjeka PMF-a, koji su vodili brigu o svim tehničkim detaljima tijekom simpozija te su bili velika podrška organizacijskom odboru. Pohvale zaslužuju i članovi EFYR-a (European Fresh and Young Researchers), koji su osmislili brojne sadržaje za mlade znanstvenike tijekom simpozija.
Simpozij se održao u hotelu The Westin Zagreb te u prostorijama Biološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a prezentirano je više od 500 radova usmenim ili posterskim priopćenjima kroz 23 redovne i 13 posebnih sekcija, 7 radionica i jedan okrugli stol. Organizirana su i stručna putovanja pa su sudionici, osim Zagreba, imali priliku posjetiti Lonjsko polje, Medvednicu, Plitvička jezera, Kupu i Mrežnicu.
Cilj ovog skupa je razmjena znanja i iskustava između znanstvenika, stručnjaka i gospodarskih subjekata koji se bave istraživanjem i upravljanjem vodnim resursima, a skup u Zagrebu je bio posebno posvećen prijenosu znanja mlađim sudionicima (studentima, mladim znanstvenim i stručnim suradnicima). O uspjehu simpozija održanog u Zagrebu najviše govore komentari sudionika na društvenim mrežama eventa, koji ne skrivaju zadovoljstvo sudjelovanjem na simpoziju i oduševljenje Zagrebom i Hrvatskom.
7. Europski fikološki kongres – Zagreb pobijedio Marseille u kandidaturi za domaćinstvo
Drugi veliki znanstveni skup, 7. Europski fikološki kongres, održava se od 25. do 30. kolovoza u Esplanade Zagreb Hotelu, a prijavljeno je više 400 sudionika iz 48 različitih zemalja. Ovaj središnji i najvažniji skup algologa u Europi okuplja znanstvenike iz cijeloga svijeta, a organizira se svake četiri godine. Organizator ovogodišnjeg kongresa je Hrvatsko botaničko društvo (HBoD), uz pokroviteljstvo udruženja „Federation of European Phycological Societies“ (FEPS) kojeg je i HBoD član. Lokalni organizacijski odbor broji 6 članova, znanstvenika iz cijele Hrvatske: izv. prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić, izv. prof. dr. sc. Marija Gligora Udovič, doc. dr. sc. Sunčica Bosak i Nikola Koletić (Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu), doc. dr. sc. Filip Stević (Sveučilište u Osijeku) i dr. sc. Ante Žuljević (Institut za oceanografiju i ribarstvo, Split).
U sklopu kongresa održat će se plenarna izlaganja, dvije radionice i brojni simpoziji, sve vezano uz fundamentalnu znanost, industriju, zaštitu okoliša i legislative, obnovljive izvore energije, obrazovanje i popularizaciju znanosti. Osim toga, organizirane su i dvije ekskurzije, otvoreno predavanje, umjetnička izložba i brojna društvena događanja.
Kandidati za ovogodišnjeg domaćina kongresa prije četiri godine bili su Zagreb i francuski Marseille. Zagreb je dobio veliku većinu glasova s glavnim argumentom da se želi podržati manje poznati dio Europe, koji ima sav potreban potencijal i infrastrukturu, dovoljno iskusne ljude, prihvatljive cijene te da je lako dostupan iz većine drugih država, a uz to je i siguran. Marseille je imao impresivnu ponudu, puno je poznatije i zvučnije ime od Zagreba, ali to se nije pokazalo kao presudno za odluku. Bilo je potrebno garantirati da Zagreb ima dovoljno dobru infrastrukturu, prihvatljive cijene i profesionalne suradnike.
Komunikacija i usklađivanje - najveći izazovi u organizaciji međunarodnog znanstvenog skupa
Izv. prof. dr. sc. Zrinka Ljubešić s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članica organizacijskog odbora EPC7, istaknula je kako je u organizaciji ovako velikog međunarodnog znanstvenog skupa najveći izazov komunikacija te složenost i raznolikost Europe. Lokalni organizacijski odbor ima 6 članova i svatko ima svoja zaduženja. Međutim, znanstveni odbor se sastoji od 12 europskih znanstvenika koji pokrivaju sva područja algologije, a tu je i 38 predsjedavajućih (svaki simpozij ima dva predsjedavajuća) pa se radi o velikom broju ljudi koji se moraju koordinirati.
Europa nudi veliki potencijal, ali je svaka država drugačija, a povijest izuzetno kompleksna. U sastavljanju programa europskog kongresa sudjeluju i odlučuju sve europske države, a domaćini ih samo koordiniraju. Pojedine institucije unutar iste države znaju imati vrlo kompetitivan odnos, a kada je tu uključeno i više država – situacija može biti vrlo kompleksna. Stoga organizacija iziskuje puno strpljenja, mudrih odluka, hladne glave i puno razgovora. „Postići konsenzus unutar znanstvenog odbora i predsjedavajućih te sve svesti u formate koje imamo na raspolaganju je bio najveći izazov. Međutim, isplatilo se! Pred nama je izrazito raznolik program, veliki broj mladih studenata koji će imati priliku prezentirati svoj rad te vrhunskih iskusnih znanstvenika koji nesebično dijele svoja dostignuća i znanja. Zbog ovakvih događanja pravo je zadovoljstvo i ponos biti znanstvenik.“, zaključila je Ljubešić.
"S jedne strane smo mi organizatori, koji moramo pravovremeno budžetirati projekt organizacije velikog simpozija i osigurati sve preduvjete da simpozij uspješno prođe, a s druge strane je 500 sudionika, uključujući i ugledne članove europske i svjetske znanstvene zajednice, od kojih svaki dolazi sa svojim osobnim zahtjevima. Bilo je izazovno odgovarati na brojne upite i iznaći rješenja za svaki pojedini upit", dodala je Mirela Sertić Perić.
